I bankovne se kartice koriste za krađu identiteta

Najmanje 3000 ljudi u Hrvatskoj žrtve su dialera putem računala i slabog osiguranja razvodnih kutija u fiksnoj telefoniji, za što najveću krivnju snose telekomunikacijske tvrtke. No, prevarenima svejedno ispostavljaju enormne račune i od 176 tisuća kuna, što je tek kap u moru prijevara koje plaćaju građani, kazao je Ilija Rkman, čelnik Društva Potrošač, na jučerašnjem okruglom stolu o zaštiti osobnih podataka, koji je održan u povodu Europskog dana zaštite osobnih podataka.

Bez pravih podataka
Pravih podataka o razmjerima krađe identiteta u Hrvatskoj nema. No, zna li se da su, primjerice, u SAD-u osobni podaci samo u 2005. ukradeni od čak 128 milijuna Amerikanaca, a 2006. od 19 milijuna te da su štete nastale krađom identiteta 2005. u SAD-u iznosile dvije tisuće milijardi dolara, ni hrvatska stvarnost nije puno ljepša.

Hrvatska još nije prisiljena poduzimati drakonske mjere poput, primjerice Irske, kada je zbog softverskih prevaranata irska državna komisija ComReg blokirala odlazne telefonske pozive prema 13 zemalja. No, iako ih štiti Zakon o zaštiti potrošača, i hrvatski građani izloženi su različitim zloporabama osobnih podataka.

– Osobni podaci mogu se od građana uzimati samo uz njihovu privolu ili po sili zakona – naglasio je Franjo Lacko, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka. Kad su podaci uzeti, mogu se koristiti jedino u svrhu koju je građanin odobrio ili koju propisuje zakon.

No, praksa Agencije pokazuje da je najčešće riječ o prikupljanju podataka bez navođenja svrhe, njihovu čuvanju nakon isteka svrhe, kompiliranju previše podataka o osobama te davanju osobnih podataka građana trećim osobama, u pravilu onima koji ih koriste u marketinške svrhe – objasnio je Lacko.

Kazne na papiru?
Kazne za nezakonitu uporabu osobnih podataka građana u nas su od 20 do 40 tisuća kuna za pravne osobe te od pet do 10 tisuća kuna za odgovorne fizičke osobe u pravnim osobama.

www.vecernji.hr