Ako su i mali, ne moraju biti zeleni
Kategorija :: Tehnologija
Broj prikaza: 267
|
| Biljke na planetima nalik Zemlji, koji kruže oko zvijezda malo sjajnijima od Sunca, mogle bi biti narančaste, dok bi one na planetima koji kruže oko tamnijih zvijezda mogle biti čak i crne. |
| |
Boja vegetacije astrobiolozima je važna zato jer žele znati što treba gledati kad se traže tragovi života izvan Sunčevog sustava.
Zemaljska fotosinteza uglavnom ovisi o crvenom svjetlu, najobilnijoj valnoj duljini koja dopire do površine Zemlje, te o plavom svjetlu, koje nosi najviše energije. Biljke apsorbiraju i zeleno svjetlo, te lišće oku izgleda zeleno.
"Izvanzemaljske biljke izgledale bi drugačije zato jer su evoluirale s vlastitim pigmentima temeljenim na bojama koji dopiru do površine njihovih planeta", kaže Nancy Kiang s NASA-inog Instituta Goddard za svemirske znanosti iz New Yorka.
Kako bi odredili najbolje boje za fotosintezu na drugim planetima, Kiang je u suradnji s NASA-inim Virtualnim planetarnim laboratorijem na Caltechu tražila svjetlo koje dopire do površine planeta nalik Zemlji na udaljenosti gdje bi mogla postojati tekuća voda, a samim time i život.
Otkrili su da rezultati ovise o sjaju zvijezde i atmosferi planeta.
Boje jeseni
Sjajnije zvijezde emitiraju više plavog i ultraljubičastog svjetla od Sunca. Atmosfera s kisikom stvorila bi ozon koji bi blokirao ultraljubičasto, ali bi propustio više plavog svjetla do površine nego što je to slučaj na Zemlji.
Kao reakcija na to, život bi evoluirao s tipom fotosinteze koja jako apsorbira plavo, ali i zeleno svjetlo. Kiang kaže da bi se žuta, narančasta i crvena svjetlost također reflektirala, te bi lišće na takvim planetima "čitave godine imalo sjajne boje jeseni".
Zvijezda mrvicu bljeđa od Sunca na površinu ekstrasolarnog planeta bacala bi spektar sličan Sunčevom, pa bi i zelenilo na tom planetu izgledalo slično našem.
No, biljke bi bile potpuno različite na planetima koji kruže oko malih zvijezda M-tipa ili crvenih patuljaka, koji imaju između 10 i 50% mase Sunca.
Crveni patuljci, što je oko 85% zvijezda u našoj galaktici, emitiraju jako, ali nevidljivo infracrveno svjetlo i stvaraju jako malo plavog svjetla.
"Za razliku od zemaljskih, tamo bi biljke nesumnjivo apsorbirale infracrveno svjetlo", rekla je Kiang. Iako priznaje da bi mogle biti bilo koje boje, zbog koristi koje bi imale apsorbiranjem vidljivog spektra, kaže da bi mogle biti crne.
Bez obzira kakve boje bile, te bi biljke ljudima izgledale mračne zato jer do površine dopire malo vidljivog svjetla.
Plutanje i potapanje
Fotosinteza možda ne bi mogla povući dovoljno energije iz infracrvenog svjetla za stvaranje kisika potrebnog za blokiranje ultraljubičastog svjetla crvenih patuljaka.
"No, ima li na takvom planetu najmanje 9 metara vode, nakupine algi mogle bi štititi planet od ultraljubičastih baklji kakve stvaraju mladi crveni patuljci", kaže Victoria Meadows s Caltecha i vodeća istraživačica u Virtualnom planetarnom laboratoriju.
Ona zamišlja bizarni svijet gdje mikrobiološke nakupine plutaju blizu površine vode kako bi proces fotosinteze bio što efikasniji kad zvijezda miruje, a potapaju se u sigurnije dubine kad crveni patuljak izbacuje svoje baklje.
"Život se može dalje razvijati kad zvijezda preraste fazu bakljada. Jednom kad se smire, M zvijezde ne stvaraju mnogo ultraljubičastog svjetla, pa vam ne treba sloj kisika da bi zaštitio život od takvog zračenja", rekla je.
Više:
NASA: Nancy Kiang
Caltech: Virtual Planetary Lab
www.net.hr
|
|
|
|
|
|
|
|