Prikaži sve | Rubrike | Pretraživanje | RSS

Majstor optičkih iluzija Kategorija :: Kultura Broj prikaza: 1856 Rana djela sastojala su se u preciznom oponašanju stvarnosti, no stil po kojem je Escher postao prepoznatljiv sagradio je vrlo brzo, na ključnom putovanju u Italiju i Španjolsku 1922. godine i gdje je ostao impresioniran Alhambrom. Radio je primarno u mediju litografije i drvoreza, a najviše su ga zanimali matematički odnosi među oblicima, likovima i u prostoru. Integrirane u prostoru nalaze se zrcalne slike prstenova, spirala, kocki, sferi i sličnih geometrijskih tijela. Iako Escher nije imao matematičku naobrazbu, njegov besprijekorni intuitivni talent za vizualno, kao i osjećaj prostora stvorili su neke od najkompleksnijih optičkih iluzija u slici. Mnoga djela bave se ponavljanjem određenog uzorka, no za razliku od prethodnika, Escher je upotrebljavao organske forme poput lavova ili žaba kako bi stvorio iluziju. Svijet koji je stvarao sagrađen je od nepostojećih geometrijskih tijela poput nemoguće kocke, koja koristi dva načina percepcije Neckerove kocke i pokušava ih spojiti u jedan, tako da je kocka podijeljena na dva dijela koja su prikazana na različite načine. Istraživao je mogućnosti prikazivanja beskonačnosti u dvodimenzionalnom prostoru, a neke diskusije s vodećim matematičarima zaintrigirale su ga u smjeru hiperboličke geometrije. Priznanje Escherovom radu odao je i jedan od vodećih matematičara H. S. M. Coxeter izjavivši da je 'Escher sve pogodio u milimetar'. Objavio je više radova na temu matematike i umjetnosti u kojima je razmatrao boju, bavio se simetrijama i oblicima. Matematički principi u njegovom radu uključuju kombiniranje hiperboličke ravnine na dvodimenzionalnu ravninu, kao i uklapanje trodimenzionalnih objekata poput sfera, stupova i kocki u sliku. U nekim djelima kombinirao je dvodimenzionalne i trodimenzionalne slike, a isticao je važnost višedimenzionalnosti priznavši da ga iritiraju 'ravni oblici'. Bavio se topologijom, granom matematike koja se bavi promjenama oblika, te je u djelima poput Waterfall ili Up and Down primijenio 'nepravilnu' perspektivu sličnu koncepciji Möbiusove trake koja ima samo jednu stranu. Escher je izdao seriju drvoreza pod nazivom Metamorphosis I 1937. godine u kojoj je najviše došla do izražaja njegova želja za objedinjavanjem matematike i umjetnosti. www.tportal.hr

Comments Trenutno nema komentara. Za komentar kliknite ovdje.