Kako vrijeme odmiče, tako kopni i optimizam vlasnika štedno-kreditnih zadruga koji su imali godinu dana da odluče hoće li se preoblikovati u kreditne unije, štedne banke ili će u likvidaciju. Do konačne odluke ostalo im je nešto više od mjesec dana i, kako se čuje među zadrugarima, većini je likvidacija najizglednija varijanta.

Traje anketa
Mato Majstorović, poslovni tajnik Saveza štedno-kreditnih zadruga, kaže da se točni podaci ne znaju jer Savez ovih dana dovršava anketu među zadrugama. Rezultate ankete dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci, koja će davati odobrenja za rad i preuzeti brigu nad onima koji ostanu na tržištu.

Još uvijek posluju 104 štedno-kreditne zadruge koje imaju oko 600 zaposlenih. Dasad se spominjalo stvaranje dviju štednih banaka, predsjednik HOK-a Mato Topić pokušava povezati dvadesetak obrtničkih zadruga u novu obrtničku banku, a slična inicijativa krenula je i iz zagrebačke zadruge Štednokred.

Dok se prijašnjih mjeseci vjerovalo da će više od 40 ŠKZ-a tražiti dozvolu da nastave rad kao štedne banke, Majstorović sada kaže da bi taj broj mogao biti jednoznamenkast. Kreditne unije moći će poslovati samo s članovima, a procjenjuje se da bi ih moglo biti tridesetak.

Određene smjernice
Problem je u tome što mnogi ne mogu zadovoljiti postavljene uvjete, ističe Majstorović. Hrvatska narodna banka ovih je dana objavila Smjernice za ovladavanje rizikom informacijskog sustava u kreditnim unijama, u kojima na 30-ak stranica opisuje kakve sve tehničke, sigurnosne i informacijske uvjete moraju zadovoljiti zadruge da bi postale kreditne unije.

Smjernice koje se odnose na štedne banke poznate su od ovoga ljeta. Informatičke mogućnosti zadruga ispod su traženih uvjeta, problem su i kadrovi, kao i druga ograničenja u poslovanju, upozorava Majstorović te dodaje da su sve to razlozi zbog kojih bi moglo biti puno više likvidacija nego što se očekivalo.

www.vecernji.hr